Kategorija: Računarska sekcija

Podstrek preko pola planete

Sinoć je radio-klub posetio njegov stari član koji već preko dvadeset godina živi i radi u Kanadi – Nenad Lazović. On je u istoriji kluba zapisan kao neko ko je počeo računarsko opismenjavanje Užičana, vodeći prve škole programiranja davne 1985. godine upravo i našem radio-klubu.

Povod Nenadove posete nije bilo samo druženje sa starim prijateljima i podsećanje na stara dobra vremena.

Nenad u Kanadi ima uspešan privatan posao u oblasti infomratike i često ima potrebu da angažuje spoljne saradnike, a želja mu je da to budu mladi programeri i elektroničari iz Srbije, a naročito iz Užica.

Njegova poseta je u stvari bila i malo predstavljanje šta je to u oblasti informatičkih tehnologija što je danas aktuelno, kakva znanja se traže i kakve su mogućnosti da mladi nađu poslove preko Interneta.

Nenad je preneo veoma ohrabrujuće vesti – za svakoga ko ima znanje posla ima. Naročito je povoljno za programere jer oni ne moraju mnogo da ulažu u opremu da bi učili i radili već samo treba da ulože sopstveni trud i vreme, a posao se lako nađe preko Interneta i radi kod kuće.

Naši mladi članovi, pred kojima je tek ozbiljno školovanje, su, sa velikom pažnjom i interesovanjem, slušali i upijali šta im je sve Nenad prenosio.

Nenad nije došao praznih ruku. Doneo je kao poklon konstruktorskoj sekciji tri razvojna kompleta za elektroniku zasnovana na mini računaru Raspberry Pi sa namerom da se u radio-klubu stvore uslovi da mladi Užičani mogu na njima da rade, uče i usavršavaju se.

Raspberry Pi je kao razvojna platforma višestuko upotrebljiv. Na njemu se može savladati i učiti rad na operativnom sistemu Linuks, može se učiti programiranje, može se učiti konfigurisanje i rad sa raznim serverskim aplikacijama, može se raditi veb, može se raditi multimedija, a mogu se raditi i razni projekti iz oblasti elektronike.

Druženje sa Nenadom je bilo i prijatno i zanimljivo i veoma korisno. Nastojaćemo da njegovu inicijativu pretočimo u dela i da omogućimo mladim Užičanima koje interesuju programiranje, elekronika i druge informacione tehnologije da se usavršavaju.

Konstruktorska sekcija – veče za mikrokontrolere

Veče za mikrokontrolere je vodio Dušan Pavlović (Pavla), pošto je to njegova pasija.

2016-05-11-konstruktorska-sekcija

Najpre je pokazao kako se arduinom kontrolišu RTC moduli (Real Time Clock), dva različita tipa, jedan povezan serijskom vezom a drugi SPI protokolom. RTC modul predstavlja časovnik koji Arduino može da podesi i da ga koristi da iščitava vreme. RTC modul čuva vreme i kada je uređaj isključen jer ima nezavisno napajanje iz litijumske baterije. To je važno za sve primene gde je potrebno znati tačno vreme.

Andrija je doneo neke komponente koje je nabavio a među njima su pažnju privukle RGB svetleće diode, tako da se došlo naideju da se jeda dioda prikači na arduino i isproba kako radi. Pavla je vodio glavnu reš i pokazao je kako se upravlja sa sve tri diode pojeidnačno, u kombinaciji a na kraju je napravio i mali lajtšou sa prikazivanjem spektra boja koje se mogu dobiti mešanjem tri osnovne boje.

Isprobali smo i razvojnu platformu za PIC mikrokontrolere, koju je konstruktorska sekcija nedavno dobila. Utvrdili smo da radi, jer je mikrokontroler na ploči već isporogramiran da rpavi raznorazne efekte, ali nismo uspeli da j epovežemo na računar jer se ojavioproblem sa drajverima za Windows 10.

Mire je došao sa zanimljivom šemom oscilatora sa jednim tranzistorom kome se ne koristi baza pa je i to sklapano i ipsprobavano.

Dogovorili smo se i da zajednički obiđemo radnje u gradu da svi kojima nedostaje nešto od sitnog alata to nabave, a dogovorili smo se da iskoristimo priliku da će narednh desetak dana električna centrala na Plaži biti otvorena za posetioce, da zajednički odemo i vidimo taj muzej.

Sve u svemu veče je bilo bogato i interesantno.

Konstruktorska sekcija dobila razvojni sistem za PIC mikrokontrolere

Filip Vranešević, mladi Užičanin, stručnjak za elekroniku koji sada živi i radi u Beogradu, čuvši da je u radio-klubu počela sa radom i konstruktorska sekcija javio se sa lepim poklonom.

On je u radio klub doneo i pokonio svoju razvojnu ploču EasyPIC5, namenjenu za razvoj aplikacija za Microchip PIC kontrolere, koju je koristio za vreme studija. On sada radi na razvoju softvera i hardvera na drugim platformama pa mu ova ploča nije potrebna.

Filip Vranešević

Filip, iako nije licencirani radio-amater, sa radio-amaterizmom se sreo još kao srednjoškolac kada je učestvovao u izgradnji nekomercijalne užičke bežične mreže. Tada je pravio prve korake u gradnji antena, i uređaja, što ga je odvelo i na elektrotehnički fakultet.

„U suštini, meni je puno značilo što sam bio deo mreže dok sam bio u Užicu pa sam hteo nešto da vratim toj zajednici. Takve organizacije su vrlo značajne za ljude u manjim sredinama i zbog toga svako treba da ih podrži koliko može.“

Ovaj lep Filipov gest omogućiće mladim naraštajima da lakše uđu u svet elektronike.

A šta je u stvari to što je Filip doneo u radio-klub?

EasyPIC5 je razvojno okruženje koje omogućava razvoj i testiranje programa za Microchip kontrolere. Radio se o veoma popularnoj seriji mikrokontrolera za profesionalnu primenu.

Ploča podržava 128 raznih mikrokontolera u kućištima sa 8, 14, 18, 20, 28 i 40 nožica.

Šta se sve nalazi na ploči:

  • brzi USB programator tako da je za povezivanje sa računarom potrebno samo instalirati drajver.
  • RS232C priključak kojim se može komunicirati sa mikrokontrolerom.
  • USB priključak koji se može korsititi sa mikrokontrolerima koji to podržavaju.
  • 4-segmentni LCD ekran koji može biti povezan na mikrokontroler.
  • Ugrađeni kratkospojnici kojima se za svaki pin može podesiti pull-up ili pull-down stanje.
  • konfigurisanje sistema pomoću ugrađenih DIP prekidača.
  • dva potenciometra za testiranje A/D funkcija. Ulazi su podesivi kratkospojnicima.
  • direktni priključci za sve nožite mikrokontrolera z apovezivanje spoljnih uređaja i komponenti.
  • 36 tastera koji su povezani na sve priključke mikrokontrolera. Naponski nivo koji će se primeniti na pritisak tastera se podešava kratkospojnicima.
  • reset kolo
  • senzor tepmerature
  • napjanje može biti preko USB priključka ili sa posebnog ispravljača 8 – 16 V AC/DC
  • 36 LED koje prikazuju logička stanja svih priključaka mikrokontrolera.
  • zamenjivi kristalni oscilator
  • PS2 priključak za povezivanje tastature ili miša sa mikrokontrolerom.

Za mlade konstruktore, koji su do sada imali priliku da rade samo sa Arduino kontrolerima, ovo će biti zaista velika stvar.